Predsjednik Senata na 24. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet

Predsjednik Senata dr Milan Dabović je u uvodnom obraćanju istakao da se Državna revizorska institucija bavila tehničkim aspektom budžeta u dijelu usklađenosti fiskalnih bilansa koji su prezentirani u zakonskom dijelu i obrazloženju. Kada su u pitanju najavljeni zakonski propisi u dijelu smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje,  to je značajno promijenilo strukturu finansiranja javne potrošnje. „Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje iskazuje javnu potrošnju u iznosu od 462 mil.€, dok su projektovani prilivi 428 mil.€ tako da je deficit Fonda u iznosu od oko 33 mil.€. Kod doprinosa za zdravstveno osiguranje, postoji velika razlika – javna potrošnja je projektovana na 331 mil. €, međutim predviđeno je da se iz budžeta za narednu godinu sa 19 mil.€ pokriju ovi izdaci, tako da nedostaje oko 313 mil.€“, izjavio je predsjednik Senata.

Predsjednik Senata je takođe ukazao i na fiskalne rizike koje je Državna revizorska institucija uočila. Jedan od fisklanih rizika je osnovica za planiranje prihoda za narednu godinu. Predsjednik Senata je saopštio da je DRI uočila da postoje određeni rizici kada su u pitanju izvori finansiranja javne potrošnje. Jedan od fiskalnih rizika jeste što projekcijama predviđeno da se najveći dio prihoda u odnosu na procijenjeni iznos, realizuje u posljednjem kvartalu 2022. godine. „Kada je u pitanju strana izdataka, prisutan je problem Fonda za zdravstveno osiguranje. Ulazi se u godinu kada neće postojati doprinosi za zdravstvenu zaštitu i iznos od 313 mil.€ moraće se pokriti iz opštih prihoda budžeta“, istakao je predsjednik Senata.

Predsjednik Senata je istakao da Državna revizorska institucija podržava programsko budžetiranje kao i da je to krupan korak koje je preduzelo Ministarstvo finansija. Predsjednik Senata je istakao i da indikatori moraju biti relevantni, reprezentativni, ekonomični i moraju biti uporedivi i ne smiju da daju iskrivljenu sliku stvarnosti. Predsjednik Senata je dodao da je Državna revizorska institucija uočila problem da veliki programi nekad nemaju indikatore, dok manji programi imaju, kao i da je analizom ovakvog stanja zaključeno da veliki programi nemaju indikator samo zbog loše postavljenog cilja.

Na sjednici Odbora su pored predsjednika Senata Državne revizorske institucije učestvovali predstavnici Centralne banke Crne Gore, Privredne komore Crne Gore, Asocijacije menadžera Crne Gore, Američke privredne komore, Saveza sindikata Crne Gore, NVO-a: „Institut Alternativa“, „Institut za socijalnu i obrazovnu politiku“, i Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore.