Član Senata dr Milan Dabović na 97. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet povodom rasprave Predloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu

Podgorica, 17. decembar 2025. godine – Član Senata dr Milan Dabović učestvovao je na 97. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet povodom rasprave Predloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu.

Na početku svog izlaganja član Senata dr Milan Dabović je napomenuo da Državna revizorska institucija nije formalno dobila dokument od Ministarstva finansija, već je za potrebe analize korišćen dokument koji je objavljen na sajtu Skupštine Crne Gore. U tehničkom smislu budžet je odlično pripremljen, ne postoje zamjerke ili netačnosti u dijelu iskazanih bilansa koji se prezentiraju u zakonskom dijelu i obrazloženju, kazao je član Senata. Istakao je pitanje deficita koji nastaju po osnovu socijalnih davanja. S tim u vezi, ukazao je na rastući trend socijalne zaštite, naročito kada se radi o penzionim pravima. U tom dijelu deficit iznosi 430 mil. € u odnosu na namjenske prihode, u dijelu izdataka za zdravstveno osiguranje deficit iznosi 482 mil. €, dok ukupno iskazani deficit iznosi 278 mil. €.  Tokom svog izlaganja, član Senata je ukazao i na izmjene metodologije obračuna budžetskog rezultata i kretanje rezultata po istima. Postavio je pitanje finansiranja, odnosno šta se finansira sa neto promjenom gotovine. Karakteristično je da Vlada smanjuje obim diskrecionih prava što znači uvećavanje sistemskih obaveza ili dizajniranje zakona koji se automatski moraju materijalizovati u godišnje zakone u budžetu. Navedeno pokazuje opterećenje budžeta sa mandatornim izdacima vezanim za obaveze koje se definišu pravima iz oblasti penzijskog osiguranja, socijalne zaštite i socijalne politike i oblasti zdravstvenog osiguranja, kazao je dr Dabović. Istakao je da Državna revizorska institucija mora imati jasan stav Odbora i Ministarstva finansija u dijelu vršenja ocjene primjene kriterijuma fiskalne odgovornosti, kako bi se mogle planirati aktivnosti. Identifikovan je i problem otplate kamata, a ne samo otplate glavnice, dodao je dr Dabović. Član Senata se osvrnuo i na pretpostavke za obezbjeđivanje nivoa i kvaliteta izvornih prihoda definisanim budžetom - prije svega povećanje minimalne zarade koje mora biti jasno stavljeno do znanja. Ukazao je na odnos prema budžetu Državne revizorske institucije i zarade državnih revizora, koji je za posledicu imao negativnu reakciju. Kod rasta zaposlenosti je važno razlučiti da li se zasniva na rastu zaposlenih u javnom ili realnom sektoru, te da bi realan sektor trebao biti primaran u projekcijama, kazao je dr Dabović. U dijelu povećanja stope PDV-a dr Dabović je kazao da uvođenje velikog broja stopa u sistemu PDV-a nije popularno, naročito u situaciji kada informacioni sistemi nisu najbolje pripremljeni.

Na kraju svog izlaganja, član Senata dr Milan Dabović je uputio molbu da u Budžet za narednu godinu bude ugrađen Budžet koji je Odbor odobrio Državnoj revizorskoj instituciji.